Razvoj medija zajednice predstavlja neodvojiv deo razvoja demokratskih sloboda unutar jednog društva. Kroz osnaživanje odgovornosti za izgovorenu i napisanu reč, jačanje pluralizma mišljenja, slobodan i otvoren dijalog i pravo javnosti da bude informisana, mediji, a samim tim i mediji zajednice čine jedan od stubova demokratije u modernom društvu.
Demokratski uređen sistem podrazumeva da postoji medijski pluralizam, kao i lakši pristup medijima, koji uživaju autonomiju u odnosu na političko polje delovanja i služe javnom interesu. Antidemokratske su, stoga, sve pojave koje ugrožavaju slobodu javne i masovne komunikacije.
Takve antidemokratske pojave koje negativno utiču na rad medija uključuju cenzuru, autocenzuru, delovanje društvenih institucija kao „filtera“, pritisci koji dolaze iz centara društvene moći i ostali faktori koji utiču na uređivačku politiku ili organizacionu strukturu jednog medija.
S druge strane, to ne znači da je demokratska samo ona komunikacija za koju ne bi bilo ikakvih granica. Naprotiv, postoje njena ograničenja dozvoljena i neophodna u demokratskom društvu.
Takva ograničenja odnose se, pre svega, na poštovanje prava svakog čoveka na privatnost, zaštitu podataka o ličnosti, pravo na pretpostavku nevinosti dok se ne dokaže suprotno, zabranu širenja rasne, verske i etničke mržnje, odgovornost za javnu reč u pogledu poštovanja javnog morala, zaštite „ranjivih“ društvenih grupa, itd.
Upravo zbog pomenutih ograničenja i zaštite određenih interesnih, društvenih grupa, važno je posebno se osvrnuti na demokratski kapacitet medija zajednice.
Demokratija u srži nastanka medija
Kada su u pitanju mediji zajednice, koji se u odnosu na privatne i medije javnog servisa, nalaze na trećem kraku medijske sfere, demokratski proces ukorenjen je u samim razlozima nastanka i funkcionisanja ovih organizacija.
Mediji zajednice predstavljaju alternativu dominantnim, tradicionalnim medijima koji oblikuju narativ i utiču na kreiranje javnog mnjenja. Kao nezavisne i neprofitne organizacije, mediji zajednice omogućavaju participaciju svih članova jedne zajednice – od učešća u stvaranju medijskog sadržaja do finansiranja i oblikovanja uređivačke strukture.
Horizontalna uređivačka struktura medija zajednice neguje demokratski proces, odnosno trajno uključivanja građana prilikom kreiranja medijskog sadržaja, a sve sa ciljem smanjivanja polarizacije u medijskoj sferi.
Uloga medija zajednice u demokratskom procesu ogleda se, pre svega u njihovom doprinosu ekonomskom, socijalnom i kulturološkom razvoju jedne prostorno ili interesno definisane grupe.
Svojim deliberativnim demokratskim pristupom, mediji zajednice uključuju građane u društveni proces donošenja odluka. Ovo se postiže dijalogom, kritičkom razmenom mišljenja i procesom kreiranja medijskog sadržaja na lokalnom nivou.
Od demokratskih promena na lokalnom nivou, pa sve do širih društvenih pokreta, ove organizacije poseduju urođen kapacitet za društvenu promenu i svojim članovima pružaju sredstva za lakše i brže integrisanje u zajednicu.
Uključivanje građana u proces odlučivanja
Zbog svoje inkluzivne prirode, mediji zajednice su neretko i platforma slobodnih umetnika, alternativnih i supkulturnih pokreta, odnosno mesto za razmenu mišljenja i pokretanja dijaloga unutar šire zajednice.
Unapređenje života (lokalne) zajednice stvaranjem istraživačkog, objektivnog medijskog sadržaja i preuzimanjem kontrole nad vestima izmešta novinarstvo iz zone komfora i daje mu oštricu u borbi protiv infodemije i lažnih vesti.
Mediji zajednice tako postaju katalizatori promena. Aktivističko novinarstvo podstiču diskusije i debate, ukazuje na problem u društvu i obrađuje teme kritički, uz dvosmeran tok komunikacije i stalno preispitivanje pojava i događaja u društvu.
Horizontalno uređeni mediji zajednice omogućavaju građanima da se, zajedno sa medijskim radnicima, bore protiv raznih oblika diskriminacije, da se uključe u proces demokratskog razvoja zajednice i pruža odlučnu alternativu mejnstrim medijima i dominantnoj agendi koju oni nameću putem (pretežno) komercijalnog sadržaja.
Sa druge strane medijskog spektra, organizacije koje nastaju unutar zajednice pružaju glas “obespravljenim”, marginalizovanim članovima društva i na drugačiji način pristupaju procesu kreiranja sadržaja. Izveštavanje kod medija zajednice u prvi plan ističe informaciju, a ne subliniminalnu konzumentsku poruku koju ona nosi.
Uključivanjem građana u medijski život jednog lokaliteta ili u okviru određene grupe koja ima za cilj unapređenje života, informaciona moć postaje javno dobro i široko dostupan resurs u borbi protiv antidemokratskih praksi.